Korištenjem potpore za očuvanje radnih mjesta, neki poslodavci radnicima isplaćuju iznos plaće koji je jednak iznosu potpore, dok su neki poslodavci nastavili radnicima isplaćivati puni iznos plaće djelom iz vlastitih sredstava, a djelom iz sredstava potpore koju su dobili od države. Ovdje se postavlja pitanje, može li se radniku isplaćivati manji iznos plaće od one koja je ugovorena ugovorom o radu, a da poslodavac i radnik nisu izmijenili iznos plaće u postojećem ugovoru o radu?

Oni poslodavci koji koriste potporu od države no radniku i dalje isplaćuje puni iznos plaće (djelom iz vlastitih sredstava, djelom iz sredstava potpore), nemaju potrebe za izmjenom ugovora o radu obzirom da radnik ostaje u jednakoj pravnoj poziciji jer prima puni iznos plaće reguliran postojećim ugovorom o radu.
Oni poslodavci koji koriste potporu od države i radniku isplaćuju iznos plaće jednak toj potpori koji je manji od pune plaće radnika, prije isplate takve umanjene plaće, poslodavac i radnik morali su pristupiti izmjeni postojećeg ugovora o radu na način da izmijene odredbu ugovora koja se odnosi na plaću i u toj odredbi navedu novi iznos plaće. Ukoliko su poslodavac i radnik ovo propustili učiniti, poslodavac je radniku dužan isplaćivati puni iznos plaće. Ukoliko on to ne radi, radnik od poslodavca može potraživati neisplaćeni dio plaće, bilo odmah bilo nakon proteka nekog vremena, pa bi se poslodavci mogli iznenaditi s visinom potraživanja radnika. Osim što se poslodavci na ovaj način izlažu potencijalnim ovrhama od strane radnika, izlažu se i prekršajima sa zapriječenim vrlo visokim novčanim kaznama. Prekršaji se odnose na propust poslodavca da radniku dostavi obračun neisplaćene plaće temeljem kojeg bi radnik mogao ići u ovrhu protiv poslodavca. Za pretpostaviti je da onaj poslodavac koji nije bio ažuran u revidiranju ugovora o radu, nije bio ažuran niti po pitanju dostave obračuna neisplaćenog djela plaće.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Taj obračun ima svojstvo ovršne isprave što znači da se na temelju toga može provesti ovrha (čl. 93. st. 2. i 3. Zakona o radu). Sadržaj obračuna iznosa neisplaćene plaće propisan je člankom 7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine, u kojem je ujedno objavljen i obrazac za taj obračun (obrazac NP1).

Zakon o radu propisuje tri razine prekršaja za poslodavce – lakši, teži i najteži prekršaji poslodavca. Povreda zakonskih odredbi o obračunu neisplaćene plaće svrstan je u kategoriju najtežih prekršaja s najvišim iznosom novčanih kazni. Zakon o radu propisuje novčane kazne ako poslodavac radniku ne dostavi obračun dugovane a neisplaćene plaće ili ako obračun nema propisani sadržaj. Za poslodavce pravne osobe propisana je novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna, a za poslodavce fizičke osobe i za odgovorne osobe u pravnim osobama propisana je novčana kazna u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna. Ako je prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Što se tiče načina na koji se mijenja iznos plaće, procedura je sljedeća: najprije pokušati zajednički i sporazumno potpisati ili novi ugovor o radu ili aneks postojećem ugovoru o radu. Koja od navedenih opcija će se odabrati nije naročito bitno; ako se mijenja više odredbi ugovora o radu onda se može novi ugovor sklopiti, ako se mijenja samo jedna odredba ili svega nekoliko njih, može se potpisati aneks ugovoru o radu. Izmjena postojećeg ugovora o radu podrazumijeva da se obje strane trebaju usuglasiti oko novih uvjeta jer je riječ o dvostranom pravnom poslu, za razliku od otkaza koji je uvijek jednostrana odluka jedne ugovorne strane (poslodavca ili radnika).

Za slučaj da radnik ne pristaje na izmjenu plaće, pa ne želi potpisati novi ugovor o radu ili aneks s novim iznosom plaće, poslodavac sukladno Zakonu o radu u tom slučaju treba izraditi i radniku dostaviti tzv. otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Radi se o specifičnom pravnom institutu kojemu treba pristupiti s povećanim oprezom, te po mogućnosti angažirati stručnu pravnu pomoć obzirom da je istovremeno potrebno izraditi odluku o otkazu uvažavajući sva zakonska stroga pravila propisana za otkazivanje ugovora o radu, te pored toga je potrebno sastaviti i prijedlog ugovora s novim uvjetima. Pogreške u proceduralnim koracima mogle bi rezultirati sudskim sporom pokrenutim od strane radnika. Na žalost, mnoge odluke poslodavaca sudovi poništavaju i proglašavaju nezakonitima upravo radi proceduralnih pogrešaka.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana. Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, ostaje u radnom odnosu pod izmijenjenim uvjetima, no pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza. Ako radnik odbije ponudu izmijenjenog ugovora, stupa na snagu odluka o otkazu, te nakon isteka otkaznog roka, dolazi do prestanka radnog odnosa. Ako se radnik ne očituje ili se očituje nakon isteka otkaznog roka također nastupa otkaz i dolazi do prestanka radnog odnosa.

Ovih dana može se čuti da su poslodavci na razne načine regulirali isplate smanjenih iznosa plaća, primjerice slanjem e-maila svim zaposlenicima u kojima objašnjavaju da uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa moraju smanjiti plaće ili primjerice donošenjem jedne odluke adresirane na sve radnike ili poslodavci samo usmeno dogovore s radnicima isplate umanjenih plaća ili poslodavci ne iskomuniciraju i ne potpišu ništa s radnicima nego samo izvrše isplatu umanjenog iznosa plaće i slično. Ovakvi načini izmjene plaće su nezakoniti i poslodavci bi kad tad, jednom kada se gospodarska situacija i stanje u državi stabilizira, mogli doći u probleme radi ovakvog postupanja. Ukoliko poslodavac isplaćuje radniku plaću manju od ugovorene, radnik može od poslodavca zahtijevati isplatu neisplaćenog djela plaće do punog iznosa plaće. Osim toga poslodavac se izlaže potencijalnom dolasku inspekcije, suočavanju s optužnim prijedlozima, te kažnjavanju u vidu visokih novčanih kazni koje zasigurno niti jednom poslodavcu u ovo doba gospodarske krize nisu potrebni.

Opis koraka i mogućih scenarija opisan je u priloženoj slici.

Ivana Miloš, odvjetnica
Odvjetničko društvo Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o.